Sadnja mrkve i uzgoj: kako sijati mrkvu

Vrijeme sadnje i uzgoja mrkve ovisi o vrsti mrkve koju želite posijati. Ako se odlučite za sadnju rane mrkve tada je trebate sijati tijekom ožujka i do prve polovice travnja, srednje ranu i ljetnu mrkvu trebate sijati u zadnjoj polivici ožujka i tijekomt ravnja, a jesensku mrkvu treba sijati u zadnjoj polovici travnja i prvoj polovici svibnja.

Kako sijati mrkvu? Mrkva se sije u gredice, ali prije nego što ćete posijati mrkvu gredice moraju biti uređene. Dakle, zemlja mora biti dobro preorana, a nakon toga i dobro usitnjena i prihranjena. Mrkva se sije u redove iz sjemena i to na dubinu od 1,5 do 2 centimetra. Razmak između redova u gredici mora biti barem 30-ak centimetara.

Kada mrkva počinje nicati vrlo je važno redovito plijeviti zemlju kako bi se maknula trava te da se mrkva može nesmetano razvijati.

Sadnja kupusa – uzgoj i vrste kupusa

zalijevanje biljka

Prije nego što ćete posaditi kupus važno je dobro pripremiti zemlju za sadnju kupusa. Zemlja za sadnju kupusa mora biti dobro preorana i prihranjena, kiselosti 5,5 do 7 pH.

Vrijeme sadnje kupusa ovisi o vrsti kupusa koju ćete saditi. Želite li imati glavice kupusa na jesen tada je najbolje vrijeme za sadnju kupusa travanj, a presađivanje u lipnju. Zrele glavica kupusa beru se u rujnu i listopadu.

Kupus se sadi u redove, a razmak između svake pojedine sadnice kupusa mora biti 60 centimetara. Sadnice kupusa sade se duboko u zemlju i to tako da listovi budu malo iznad zemlje. Najbolje doba dana za sadnju kupusa je večer, a kupus se sadi u dobro navlaženu zemlju. Nakon što se posadili kupus potrebno ga je dodatno dobro zaliti. Osobito tijekom njegovog rasta, u vrijeme formiranja glavica kupus je potrebno redovito zalijevati.

Kupus često napadaju različite bolesti i nametnici, poput gusjenica.

Postoje različite vrste kupusa: dimitar, kopenhaški kupus, slava kupus, varaždinski kupus, futoško kupus, holandsko kupus to su zelene vrste kupusa. Crvene vrste kupusa su: langendyk i erfutski kupus.

Plamenjača rajčice, pepelnica rajčice, crveni pauk – zaštita rajčice

zalijevanje biljka

Rajčica može biti napadnuta od različitih nametnika i bolesti, stoga je potrebno na vrijeme zaštiti rajčicu. Plamenjača rajčice, pepelnica rajčice, crveni pauk samo su neke od bolesti ili nametnika koji se mogu javiti na rajčici.

Najčešeć se javljaju plamenjača i pepelnica, ali i crveni pauk često pogađa rajčicu osobito za vrijeme suša. Da je rajčicu napao crveni pauk može se vidjeti po njezinim listovima na kojima se pojave bijele mrlje ili pjege, dok se na listovima mogu vidjeti i ličinke i jaja pauka. Nakon što se pojavi crveni pauk na listu on se polako suši, a pauk se seli prema vrhu biljke. Crveni pauk može u potpunosti uništiti rajčicu.

Napadne li rajčicu plemenjača tada ćete na listovima primijetiti okrugle, svijetlozelene pjege. Te pjege polako rastu, a na kraju uzrokuju starenje lista koji postaje žutosmeđe boje. Listovi rajčice napadnuti plemenjačom su lomljivi i polako počinju odumirati.

Na tržištu postoje različiti preparati pomoću kojih možete uništiti nametnike i bolesti rajčice. Važno je samo pravilno tretirati rajčicu kako biste je zaštitili i na kraju dobili zdrave plodove rajčice.

Bolesti rajčice: crveni pauk, bijela trulež, crna pjegavost

zalijevanje biljka

Primijetili ste da se na rajčici u vašem vrtu događaju neke promjene, vrlo vjerojatno se radi bolesti koja je zahvatila rajčicu. RAjčicu mogu napasti različite bolesti, primjerice, crveni pauk, bijela trulež, crna pjegavost…

Napadne li rajčicu crveni pauk to ćete prepoznati po listu vaše rajčice na kojima se javljaju žute ili srebrne pjege. Crveni pauk je grinja koja se hrani listom. Ako se zaraza crvenim paukom širi listovi rajčice se mogu početi sušiti. A na taj način će se početi sušiti i plodovi rajčice.

Važno je da na vrijeme otkrijete da je vašu rajčicu napala bolest kako biste reagirali i spriječili propadanje rajčice.

S druge strane napadne li vašu rajčicu bolest pod nazivom bijela trulež nju ćete prepoznati po stabljici rajčice na kojoj se najprije javlja duguljasta vodena pjega i vrlo brzo se širi do stabljike. Taj oboljeli dio stabljike omekša i posaje svijetlosive boje. Ako se bijela trulež na vrijeme ne prijemijeti i spriječi njezino širenje rajčica će odumrijeti.

Postoje različiti preparati za tretiranje rajčice kako bi se spriječio razvoj pojedinih bolesti rajčice.

Bolesti krumpira: nametnici, krumpirova zlatica

zalijevanje biljka

Krumpirova zlatica jedan je od nametnika koji se mogu javiti na sadnicama vašeg krumpira. Kako biste zaštitili krumpir od nametnika i bolesti važno je djelovati preventivno.

Da suzbijete pojavu krumpirove zlatice važno je da pregledavate nasad krumpira nakon što ste posadili krumpir. Možete pregledavati svaku petu biljku. Važno je ojačati biljku i to pravilnom pripremom komposta, redovito plijevite biljku, te ručno maknite legla jaja ako ste primijetili da su se javila. Zato je važno redovito pregledavanje sadnica krumpira i to sve do svibnja jer ako ste primijetili da su nametnici na krumpiru počeli ostavljati svoja jaja iz kojih će se izleći, redovitim uklanjanjem tih jaja spriječit ćete njihovo razmnožavanje. Međutim, postoje različiti biološki insekticidi uz pomoć kojih se možete riješiti nametnika na krumpiru, a također možete pokušati i uz pomoć sode bikarbone.

Krumpirova zlatica može napraviti velike štete na krumpiru, a danas na tržištu postoje različiti pripravci pomoću kojih se možete riješiti nametnika na krumpiru, a tako i krumpirove zlatice.

Vrste graha: grah trešnjevac, grah mahunar, grah kukuruzar

grah

Grah je biljka koja dolazi iz porodice mahunarki. Postoje mnogobrojne vrste graha, navodno postoji oko 70 vrsta graha. Grah je jednogodišnja biljka koja sazrijeva u jesen, a sadi se u proljeće na otvorenom. Grah voli sunce, pa je najbolje mjesto na kojem ćete posaditi grah sunčano mjesto.

Grah ima velike dobrobiti za zdravlje, bogat je bjelančevinama, ne sadrži zasićene masti i kolesterol, te je bogat vlaknima. Također, grah je bogat antioksidansima.

Vjerojatno ste čuli za sljedeće vrste graha: grah trešnjevac, grah mahunar, grah kukuruzar, ali postoje još i grah maksimirski, grah tetovac, grah slavonski zeleni…To su samo neke od vrsta graha jer navodno postoji preko 70 vrsta graha.

Sadnja graha: kako posaditi grah u vrtu, u tegli

grah

Najbolje vrijeme za sadnju graha prema kalendaru sadnje je u proljeće kada prođe opasnost o mraza. Posadite li grah i ponovno se javi mraz cijeli vaš usjev bi mogao propasti.

Prije sadnje graha treba dobro pripremiti tlo s gnojivom, tlo mora biti dobro prihranjeno. Za sadnju graha odaberite mjesto koje je na suncu, jer grah voli sunčana mjesta s puno sunca.

Nakon što ste dobro pripremili tlo možete krenuti sa sadnjom graha u svom vrtu. Grah sadite na dubini do pet centimetara, a razmak između svakog pojedinog zrna graha neka bude barem 10 centimetara.

Grah nije zahtjevna biljka, ako ste dobro pripremili tlo i napravili dovoljan razmak između pojedinih sadnica vaš grah će uskoro početi klijati iz zemlje. Redovito plijevite zemlju kako bi se vaš grah mogao nesmetano razvijati i rasti.

Odlučite li grah posijati i sljedeće godine tada promijenite mjesto sadnje graha jer na istoj površini vaš usjev neće biti toliko uspješan kao što je bio prve godine. Na istom mjestu se preporuča sadnja graha tek nakon što prođe barem četiri godine.

Sadnja salate: kalendar sadnje, na otvorenom, iz sjemena

salata

Odlučili ste posaditi salatu, ali ne znate kako i kada posaditi salatu? Prema kalendaru sadnje salatu možete posaditi u bilo koje doba godine, ovisno koju vrstu salate sadite.

Primjerice, odlučite li se za sadnju salate endivije tada je najbolje posaditi salatu u kasno proljeće, odnosno najbolje vrijeme je lipanj. Prije sadnje morate pripremiti zemlju na koju ćete posatiti salatu.

Pripremite gredicu na vrtu u koju ćete posaditi salatu endiviju koja se sadi iz sjemena. Kada ste posadili salatu vodite računa da gredicu redovito plijevite, a važno je da krajem srpnja presadite salatu kada će već vaša endivija niknuti.

Razmak između pojedinih sadnica salate nakon što je presadite mora biti bare 30 puta 30 centimetara.

Salatu endiviju možete koristiti u listopadu, a kako ne bi propala salata, možete je skladištiti u podrum.

Sadnja oraha – razmak, iz jezgre, iz sjemena

orašasto voćr

Sadnja oraha je najbolja u jesen ili  kasno proljeće. Vrlo je važno prilikom sadnje oraha, bilo da sadite orah iz jezgre ili sjemena, napraviti dovoljan razmak između sadnica oraha jer je orahova krošnja jako široka i razgranata, a visina oraha može biti i do 25 metara. Osim toga, treba biti dovoljno mjesta kako bi se korijenje oraha moglo nesmetano razvijati jer glavna žila korijena prodire i do pet metara u dubinu. Dakle, osim dovoljnog razmaka oraha od drugog oraha ili nekog drugog drveta, vrlo je važno posaditi orah u dubinu kako bi se korijen mogao razvijati.

Sadnja oraha, odnosno sadnice oraha treba posaditi na površini od 10×8 metara. Održavanje i njega oraha je jednostavna. Sadnice oraha treba obrezivati te prihraniti zemlju oko oraha. Također, tijekom jeseni oko svake sadnice treba nagrnuti zemlju kako bi štitila orah od smrzavanja.

Vrlo je važno znati da puna rodnost oraha se dobiva tek nakon 15 godina.

Smilje sadnja, uzgoj i sadnice smilja

zalijevanje biljka

Želite posaditi smilje, najbolje vrijeme za sadnju smilja je ožujak ili listopad. Prije nego što krenete sa sadnjom smilja važno je dobro pripremiti tlo, dakle, obavezno je oranje krajem ljeta te kultivacija tla u jesen ili proljeće. Sadnja smilja može se obaviti u proljeće ili na jesen, ovisno o tome i treba biti kultivacija tla.

Tlo na kojem ćete uzgojiti smilje treba biti prihranjeno kako bi uzgoj smilja bio uspješniji.

Sadnju smilja vršite u redovima, a sadnja se vrši uz pomoć sadnica smilja koje možete posaditi u ožujku ili listopadu. Kada posadite smilje i u prvo fazi uzgoja je potrebno redovito zalijevanje nasada smilja.

Kako bi uzgoj smilja bio čim bolji važno je redovito uklanjati korov s oranice na koju ste posadili smilje.

Smilje je biljka trajnica koja je otporna na bolesti i štetnike, ali prilikom uzgoja smilja mogu se javiti neke gljivične bolesti i štetnici (lisne i štitaste uši, štitasti moljac, kalifornijski trips, lisni mineri i gusjenice moljaca).

Planirate li sadnju smilja tada trebate znati da se smilje uzgaja kao trajnica od pet do osam godina.