Kontaktne leće umjesto naočala

Postoji cijeli niz različitih tipova kontaktnih leća, ovisno o funkciji, materijalu i dizajnu. Tako postoje korektivne leće koje rješavaju probleme poput kratkovidnosti, dalekovidnosti i astigmatizma, a u novije vrijeme su se pojavile i leće koje rješavaju probleme s bojama. Također postoje terapeutske kontaktne leće koje se koriste za liječenje bulozne keratopije, suhoće očiju, ulkusa rožnice, kornealnog edema i drugih bolesti koje uzrokuju oštećenje rožnice.

Danas se leće uglavnom proizvode od PMMA polimera (tvrde leće) i Soflens polimera (meke leće), a postoje i meko-tvrde leće za specifične slučajeve i oboljenja.

vid

Prije nego se osoba odluči na kontaktne leće mora ih odobriti oftalmolog. On provjerava zdravlje rožnice te traži znakove poput očne alergije ili suhih očiju, koji bi mogli uzrokovati kontraefekt. Tek kada utvrdi da nema nekih zdravstvenih prepreka određuje se vrsta leće, radijus zakrivljenosti baze, debljina centra i slične specifikacije.

Rizici i komplikacije

No i dalje postoji rizik od komplikacija. One su vezane uz prečesto nošenje leća, koje može uzrokovati konjuktivitis, poremećaj očnih kapaka, ali i trajna oštećenja i slabljenje epitela rožnice. Ako se s lećama postupa nehigijenski, može doći i do bakterijske ili gljivične infekcije, pa je bitno držati ih što više sterilnima i rukovati njima s čistim i opranim rukama. Suvremena istraživanja se posebno bave sprečavanjem i liječenjem bakterijskog keratitisa, koji može uzrokovati čak i potpuni gubitak vida.

Mnogo se radi na edukaciji pacijenata o pravilnom postupanju prema lećama te adekvatnom držanju istih kada se ne nalaze u oku. Zato i postoji cijeli niz sanitarnih i preventivnih sredstava koja sprečavaju razvoj bilo kakvih štetnih organizama, bilo da je leća u kutijici, bilo da je u oku. No,i ako se pacijenti drže uputstva kvalitetniji i bolji život bez naočala je neupitan.